UNESCO zaštitio Tvrđavu sv. Nikole i zadarske bedeme

Tvrđava sv. Nikole u Šibeniku i obrambene zidine grada Zadra 9. su srpnja u poljskome Krakovu upisane na popis svjetske baštine UNESCO-a u sklopu nominacije Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća. Među brojnim nominacijama šibenska i zadarska fortifikacija izabrane su kao najvažnije i zabilježene kao takve uz one gradova Bergamo, Peschiera del Garda i Palmanova u Italiji te grada Kotora u Crnoj Gori.

Uvrštavanjem Tvrđave sv. Nikole na UNESCO-ov popis svjetske baštine Šibenik je postao naš jedini grad i jedan od rijetkih u ovom dijelu svijeta čija su dva lokaliteta na tom uglednom popisu. Tvrđava sv. Nikole izgrađena je u svrhu obrane od turske najezde s mora na ulazu u šibenski Kanal sv. Ante. Poznata po tome što je sazidana prema nacrtima mletačkoga vojnog graditelja Michelea Sammichellea, a posebno je cijenjena jer se, kao jedna od četiriju šibenskih, smatra i jednom od najjačih fortifikacijskih utvrda na Jadranu. Zadarski gradski bedemi dio su obrambenoga sustava koji omeđuje zadarski poluotok. Tri metra duge zidine podigla je Mletačka Republika također u svrhu obrane grada i okolice od Turaka. Obje fortifikacije sagrađene su u 16. stoljeću.

„Ovo je fantastična stvar za Šibenik, izaslanstvo iz Hrvatske jako je zadovoljno. Tvrđava sv. Nikole ima neprocjenjivu vrijednost, a nas čeka ozbiljan posao na valorizaciji Kanala sv. Ante i na stavljanju tvrđave Svetog Nikole u turističku funkciju“, kazao je nakon proglašenja Goran Pauk, šibensko-kninski župan.

Četrdeset i prvo zasjedanje UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu održano je od 2. do 12. srpnja. Hrvatsku su predstavljale delegacija Šibensko-kninske županije, predvođena županom Paukom, te Zadarsko izaslanstvo s gradonačelnikom Brankom Dukićem. Uz njih na zasjedanju su bili i Davor Trupković, pomoćnik ministrice kulture, Rut Carek, voditeljica i glavna tajnica Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO te brojni drugi predstavnici i visoki dužnosnici.

Za Hrvatsku je važno i to da su tri bukove šume u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Paklenica 8. srpnja zabilježene na UNESCO-ovu popisu u okviru zajedničke nominacije devet zemalja Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Europe.

Na UNESCO-ovu popisu svjetske materijalne i prirodne baštine nalaze se i Stari grad Dubrovnik, Dioklecijanova palača u Splitu, povijesna jezgra Trogira, ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču, katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Starogradsko polje na otoku Hvaru, Nacionalni park Plitvička jezera i stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici. UNESCO je zaštitio i četrnaest nematerijalnih dobara iz hrvatske, po čemu smo u svjetskom vrhu.